Treći mirovinski stup sve je popularniji među građanima Hrvatske kao način dugoročne štednje, posebno u vrijeme visokih troškova života. Prema procjeni Hrvatske narodne banke (HNB), godišnja inflacija u Hrvatskoj u listopadu iznosi 2,2 %, znatno manje nego prije dvije godine kada je premašila deset posto. Ipak, cijene osnovnih životnih namirnica i dalje su u porastu, što građanima otežava štednju. Unatoč sporijem rastu inflacije, visoki troškovi života stvaraju dodatni pritisak na osobne financije građana, smanjujući prostor za štednju i ulaganja.
Na okruglom stolu pod nazivom Kako do ušteda i boljih osobnih financija?, održanom povodom Svjetskog dana štednje, financijski savjetnik Toni Milun govorio je o važnosti učinkovitog upravljanja osobnim proračunom. Milun je istaknuo da je za sigurniju financijsku budućnost ključno analizirati vlastite izvore prihoda, pametno upravljati potrošnjom te pronaći sigurne opcije ulaganja s dobrim prinosima.
Vođenje evidencije osobnih troškova i postavljanje jasnih ciljeva prvi su koraci prema štednji. Milun je istaknuo važnost razmišljanja o prioritetima u trošenju novca, savjetujući građanima da jasno prepoznaju koje su im stvari zaista potrebne, a koje su samo želje koje mogu odgoditi. Također je upozorio na rizik impulzivnih kupovina koje lako narušavaju budžet. Time je naglasio da štednja ima različite svrhe – može služiti za dugoročne ciljeve poput ulaganja u vlastiti dom ili osiguravanja financijske stabilnosti u mirovini.
Za štednju u mirovinske svrhe, Milun je preporučio treći mirovinski stup, koji uključuje i državne poticaje, a omogućuje uplatu iz bruto plaće putem poslodavca.
Iako su sredstva iz trećeg stupa dostupna tek nakon 55. godine, mnogi građani prepoznaju prednosti ove vrste štednje. No, unatoč različitim mogućnostima, građanima s prosječnim primanjima i mirovinama u Hrvatskoj nije jednostavno pronaći dovoljno sredstava za štednju, upozorila je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Knežević ističe kako stvarnu sliku financijskog stanja većine građana najbolje prikazuju medijalne plaće, a ne prosječne, jer su primanja većine niža od prikazane prosječne razine. “Kontinuirani rast cijena otežava štednju, a mnogi se građani oslanjaju na nenamjenske kredite kako bi pokrili osnovne troškove, što je daleko od luksuza – radi se o svakodnevnim potrebama koje nisu pokrivene redovnim prihodima,” rekla je Knežević.
Ivana Kamenić iz Hrvatske poštanske banke primijetila je da unatoč izazovnom financijskom stanju građani ipak nalaze načine za štednju. HPB je prošle godine zabilježio porast štednje kroz oročene depozite, s prikupljenih 1,5 milijardi eura i sklapanjem 50 tisuća novih ugovora. “To pokazuje da se građani ipak uspijevaju prilagoditi i pronaći prostor za štednju, čak i u ovim zahtjevnim vremenima,” zaključila je Kamenić.
Zaključak s ovog skupa je da je potrebno promišljeno upravljati osobnim financijama kako bi se postigla financijska stabilnost. Od štednje za kratkoročne ciljeve do ulaganja u mirovinske fondove, različite opcije stoje na raspolaganju, a svatko treba odabrati onu koja najbolje odgovara njegovim financijskim mogućnostima i ciljevima.
Saznajte koliki iznos kredita možete dobiti na svoju plaću!
Licencirana tvrtka za kreditno posredovanje.
Odobrenje za rad izdalo Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka.
© Copyright 2010 – 2025 Hoću kredit. All rights reserved.
Internetske stranice HOĆU KREDIT koriste kolačiće kako bi osigurale što bolje korisničko iskustvo. Za korištenje i nastavak pregleda kliknite na gumb “SLAŽEM SE”. Informacije o kolačićima možete pročitati na Informacije o kolačićima.
