Rast eura u prvoj polovini godine

Zabilježen je rast eura u prvoj polovini godine, što zapravo ne čudi s obzirom na to da su u ovih 6 mjeseci porasle i svjetske burze. Prošlog su tjedna cijene dionica doživjele uzlet na svjetskim burzama, potaknute optimizmom ulagača oko mogućeg kraja povećanja kamatnih stopa. Kao rezultat toga, burzovni su indeksi zabilježili znatan rast tijekom prve polovice godine.

Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 2 %, dosegnuvši 34.407 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,35%, na 4450 bodova, a Nasdaq indeks 2,2 %, na 13.787 bodova. Ovaj rast indeksa prvenstveno se može pripisati prilagodbama portfelja, budući da menadžeri obično kupuju dionice s dobrim rezultatima iz prethodnog tromjesečja prema kraju tekućeg tromjesečja. Posljedično, tehnološki divovi poput Applea, Microsofta, Alphabeta i Tesle svjedočili su značajnom porastu cijena svojih dionica.

Rast eura u prvoj polovini godine:

Od početka godine Dow Jones porastao je 3,8 %, S&P 500 skočio je gotovo 16 %, a Nasdaq je skočio preko 31 %. Ove impresivne dobitke uglavnom su potaknule nade ulagača u skori kraj ciklusa povećanja kamatnih stopa od strane središnje banke SAD-a.

Međutim, pojavila su se pitanja je li taj rast opravdan. Gospodarski rast usporava, što bi moglo izvršiti pritisak na zarade kompanija, a središnje su banke signalizirale moguće daljnje povećanje kamatnih stopa u nadolazećim mjesecima zbog stalne razine inflacije koja premašuje cilj.

Prošli tjedan, predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell naznačio je da će kamatne stope vjerojatno nastaviti rasti, bez očekivanja smanjenja ove godine s obzirom na visoke razine inflacije. Osim toga, dužnosnici Europske središnje banke (ECB) također su izjavili da su potrebna daljnja povećanja kamatnih stopa, raspršujući nade tržišta o smanjenju kamatnih stopa krajem godine. Ipak, tržišna raspoloženja podupiru podaci koji ukazuju na kontinuirani rast najvećeg svjetskog gospodarstva i postupno popuštanje inflatornih pritisaka. Ovaj pozitivni zamah proširio se i na europske burze, što je rezultiralo rastom cijena dionica. Londonski FTSE ojačao je 0,9 % na 7.531 bod, frankfurtski DAX skočio je 2 % na 16.147 bodova, a pariški CAC 3,3 % na 7.400 bodova.

Među tim indeksima DAX je u prvom polugodištu zabilježio najveći rast, uz zamjetan rast od 14,5 %. Slijedi ga CAC sa stopom rasta od gotovo 13 %, dok je FTSE ostvario skroman rast od približno 1 %. Štoviše, indeks STOXX 600, koji uključuje vodeće europske dionice, porastao je za 8,8 % u prvoj polovici godine. Što se tiče valutnih tečajeva, dolarov indeks, koji odražava kretanje vrijednosti američke valute u odnosu na šest drugih glavnih svjetskih valuta, prošlog je tjedna ostao relativno stabilan oko 102,90 bodova.

Istodobno je dolar prema euru oslabio za 0,2 %, pa je euro dosegnuo cijenu od 1,0910 dolara. S druge strane, dolar je ojačao u odnosu na japanski jen, popevši se za 0,4 % na 144,30 jena, približivši se najvišoj razini u više od sedam mjeseci. Valutni tečajevi su posljednjih mjeseci bili podložni fluktuacijama na temelju tržišnih špekulacija u vezi s gore navedenim čimbenicima. U proteklom je kvartalu dolarov indeks doživio blagi rast, dok je tijekom cijele prve polovice godine zabilježio pad od oko 0,5 %.