Povećanje kamatnih stopa na štedne depozite

Povećanje kamatnih stopa na štedne depozite bilo je jedna od ključnih tema diskusija usmjerenih na unaprjeđenje kvalitete života građana. Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB), podijelila je uvide nakon sastanka s vladinim dužnosnicima, uključujući premijera Andreja Plenkovića i ministra financija Marka Primorca. Diskusije su se uglavnom usredotočile na inicijative usmjerene na poboljšanje kvalitete života hrvatskih građana, od kojih jedna uključuje skoru povećanje kamatnih stopa na štedne depozite.

Perko je opisala sastanak kao izuzetno produktivan i usmjeren na pronalaženje rješenja, ističući da se bankarski sektor usklađuje s ciljevima vlade da poboljša život građana.

“U tom kontekstu, banke su i dalje dio rješenja. Posvećeni smo pozitivnom odgovoru na inicijative vlade”, izjavila je Perko u Banskim dvorima. Također je spomenula uspješno izdavanje državnih obveznica i pripreme za izdavanje trezorskih zapisa, što služi kao poticaj bankama da povećaju kamatne stope na štedne depozite. “To je jedna od akcija koje se očekuju u bliskoj budućnosti”, najavila je Perko, napominjući da su neke banke već povećale kamatne stope, a druge su spremne učiniti isto.

Perko je objasnila da su kamatne stope na oročene depozite i kamatne stope na kredite kretale u “grubo korelaciji”, povećavajući se po sličnom tempu. Istaknula je da hrvatske banke nude neke od najnižih kamatnih stopa na kredite u Europi. Što se tiče inflacije, Perko predviđa da će povećanje kamatnih stopa na depozite, zajedno s mjerama vlade koje uključuju obveznice i trezorske zapise, pomoći apsorbirati višak likvidnosti s tržišta i konačno doprinijeti smanjenju inflacije.

Povećanje kamatnih stopa na štedne depozite:

Na pitanje o potencijalnom utjecaju povećanja kamatnih stopa na depozite na kamatne stope za poslovne subjekte i pojedince, Perko je uvjerila da potrošači, kao visoko osjetljiva skupina, ne bi trebali očekivati povećanja kamatnih stopa na kredite barem do drugog dijela sljedeće godine, a i tada će vjerojatno biti minimalna.

Što se tiče ukupnih stambenih kredita, otprilike dvije trećine građana odlučilo se za fiksnu ili kombiniranu strukturu kamatnih stopa, pružajući im osjećaj stabilnosti i sigurnosti u svojim financijskim obvezama. Od preostale trećine s promjenjivim kamatnim stopama, 75 % je povezano s Nacionalnom referentnom stopom (NRS), koja se postupno prilagođava vremenom. “Stoga neće biti izravnih ili trenutačnih posljedica za građane”, pojasnila je Perko.

Situacija je slična i za nenamjenske gotovinske kredite, pri čemu više od 90 % njih ima fiksne kamatne stope. Stoga su građani dobro zaštićeni u tom pogledu, i značajni šokovi se ne očekuju.

Perko je negativno odgovorila na upit novinara o raspravama o plaćanju poreza na dodatnu dobit za tekuću godinu. Međutim, potvrdila je da su razmatrane mogućnosti realokacije dijela dobiti banaka kako bi se ojačala njihova kapitalna osnova. Nakon sastanka s bankarima u Banskim dvorima, premijer Plenković održao je razgovore s predstavnicima socijalnih partnera, obrtničkih udruga i umirovljenika o paketu mjera namijenjenih podršci građanima i gospodarstvu. Ove mjere trebale bi biti predstavljene na nadolazećoj sjednici vlade.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, izrazio je visoka očekivanja od paketa, s obzirom na trenutačni “šok cijena”. Nadati se da će mjere za pomoć građanima u pokrivanju troškova energije ostati na snazi i da će se pronaći rješenja za rastuće cijene hrane, koje značajno utječu na kućanstva. Sever je istaknuo da cijene određenih proizvoda i dalje ostaju znatno više nego prošle godine, unatoč nekim mogućim sniženjima. Naglasio je nedostatak društvene osjetljivosti među trgovcima, dobavljačima i prerađivačima u Hrvatskoj i pozvao na snažne mjere za rješavanje ovog problema.