
10 godina u EU sa sobom je donijelo brojne značajne promjene koje su uvelike utjecale na životni standard građana. Dok slavimo desetljeće punopravnog članstva u Europskoj uniji, Hrvatska razmišlja o značajnim promjenama kroz koje je prošla. Ovo razdoblje nam je priskrbilo povijesni status kakav naša zemlja nikada prije nije doživjela. Naša makroekonomska stabilnost dosegla je neviđene razine, a članstvo u EU-u iskoristili smo za poticanje društvenog razvoja.
Temelj naše uspješne priče leži u pristupanju NATO savezu 2009. godine, što je označilo početak euroatlantskih integracija. Ovo članstvo osigurava našu fizičku sigurnost i služi kao kamen temeljac za održiva ulaganja i gospodarske aktivnosti. Prihvaćanjem granica susjednih država, NATO jača stvarnu i percipiranu sigurnost našeg okruženja, čemu svjedoči politička stabilnost koju uživamo u usporedbi sa susjednim zemljama.
Put Hrvatske prema članstvu u EU dao je opipljive rezultate i mjerljiv napredak. Prethodno smo se borili s deficitima u bilanci tekućeg računa i proračuna, uz rastuće inozemne i domaće dugove. Međutim, otkako smo postali članica EU-a, naša bilanca tekućeg računa dosljedno pokazuje suficit, što dovodi do smanjene zaduženosti u svim sektorima našeg gospodarstva – tvrtkama, kućanstvima i državi.
Potpuni pristup zajedničkom tržištu EU-a osnažio je hrvatske poduzetnike da iskoriste prilike i napreduju, a fondovi EU-a djeluju kao zaštitni štit oko našeg gospodarstva. Taj se štit pokazao neprocjenjivim tijekom pandemije, jer smo brzo izašli iz recesije, za razliku od produljenog oporavka od prethodne gospodarske krize.
Članstvo u EU također je proširilo naše mogućnosti razvoja infrastrukture. Dok smo sami financirali značajnu izgradnju autocesta, ulazak u EU otvorio je vrata infrastrukturnim projektima kroz EU fondove. Pelješki most je istaknuti primjer tog napretka, a u tijeku su i poboljšanja naše željezničke i komunalne infrastrukture uz potporu Bruxellesa.
Gledajući unaprijed, kako se odvijaju pregovori u vezi s fiskalnim pravilima u europodručju, predviđa se da će hrvatski javni dug do kraja godine ostati malo iznad 60% BDP-a. Ova jedinstvena situacija omogućuje nam fleksibilnost u upravljanju javnim financijama. Međutim, razborito financijsko upravljanje ključno je, posebice budući da se sredstva EU-a postupno smanjuju u proračunu nakon 2027.
Ulaskom u eurozonu i schengensku zonu prenijeli smo snažnu poruku svijetu. Aspiracije Hrvatske sežu dalje od samog članstva u EU, nadmašujući čak i ekonomski naprednije zemlje istočne Europe, poput Češke, Poljske i Mađarske, u smislu institucionalne integracije. Važnost ove odluke postala je očigledna kada su se te zemlje suočile s potrebom povećanja referentnih kamatnih stopa kako bi spriječile deprecijaciju svojih domaćih valuta. Nasuprot tome, kamatne stope u Hrvatskoj ostaju niže, a mi smo održali stabilnost bez iscrpljivanja deviznih rezervi.
Dok kročimo naprijed, Hrvatska ostaje predana oblikovanju svoje budućnosti unutar EU-a, osiguravanju razboritog financijskog upravljanja i iskorištavanju prednosti eurointegracije. Zamišljamo gospodarstvo koje će napredovati za 10, 20 i 50 godina i nastavit ćemo marljivo raditi na postizanju naših ciljeva. Uz zajedničke napore našeg društva, Hrvatska je spremna prihvatiti prilike koje stoje pred nama i izgraditi prosperitetnu budućnost unutar Europske unije.
Saznajte koliki iznos kredita možete dobiti na svoju plaću!
Licencirana tvrtka za kreditno posredovanje.
Odobrenje za rad izdalo Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka.
© Copyright 2010 – 2023 Hoću kredit. All rights reserved.
Internetske stranice HOĆU KREDIT koriste kolačiće kako bi osigurale što bolje korisničko iskustvo. Za korištenje i nastavak pregleda kliknite na gumb “SLAŽEM SE”. Informacije o kolačićima možete pročitati na Informacije o kolačićima.