HNB: Očekuje se rast realnog BDP-a od 3,6%.

Hrvatska narodna banka (HNB) u svojim jesenskim makroekonomskim projekcijama za 2024. godinu očekuje rast realnog BDP-a od 3,6%. U usporedbi s 2023., kada je rast iznosio 3,1%, očekuje se ubrzanje zbog nastavka snažnog rasta osobne potrošnje i povećanja realnog raspoloživog dohotka građana, kao i intenziviranja investicija.

Zbog izrazito snažnog rasta u prvoj polovici 2024., HNB predviđa da bi rast investicija mogao dosegnuti dvoznamenkasti postotak, premašujući prethodne procjene. S druge strane, manji doprinos rastu BDP-a dolazit će od neto izvoza, jer se očekuje brži rast uvoza i smanjenje izvoza usluga u prvoj polovici godine. Kako je domaća potražnja, posebice investicije, bila veća od očekivane, procjena rasta BDP-a za 2024. godinu povećana je za 0,4 postotna boda u odnosu na lipanjsku projekciju. Za 2025. godinu HNB predviđa rast od 3,2%, a za 2026. rast od 2,7%.

U 2024. godini očekuje se daljnji rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, a bruto plaće bi mogle porasti više nego što se ranije predviđalo, kažu analitičari HNB-a. Zbog dobrih rezultata i jačeg gospodarskog rasta tijekom 2024., zaposlenost bi mogla porasti za 3% u odnosu na prethodnu godinu. U 2025. i 2026. godini predviđa se nastavak rasta zaposlenosti, ali po nižim stopama, dok bi stopa registrirane nezaposlenosti mogla pasti na oko 5,2% radne snage, prenosi Lider.hr.

Rast realnog BDP-a:

Što se tiče plaća, HNB očekuje da će prosječna bruto plaća u 2024. nominalno porasti za 14,9% na godišnjoj razini, što je slično prošlogodišnjim rezultatima, dok bi rast realnih plaća mogao ubrzati na 10,8%.

Nakon što je u 2023. višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio 3,7% BDP-a, HNB za 2024. predviđa smanjenje na 2,2% BDP-a. Glavni razlog za ovo pogoršanje bit će, prema HNB-ovim procjenama, dodatno povećanje manjka u trgovini robom s inozemstvom. Osim toga, 2023. je bila posljednja godina kada su se mogli povlačiti značajni iznosi iz prethodnog financijskog razdoblja EU fondova, pa se u 2024. očekuje nešto manji priljev sredstava iz tih fondova. Što se tiče razmjene usluga, očekuje se slabiji rast prihoda, uključujući prihode od turizma, uz istodobno brži rast rashoda, što će rezultirati manjim neto izvozom usluga nego u prethodnoj godini.

U 2024. saldo na računu dohodaka mogao bi se lagano poboljšati zahvaljujući većim neto kamatnim prihodima središnje banke. Za 2025. i 2026. HNB predviđa poboljšanje salda na tekućem i kapitalnom računu na 2,6% i 2,3% BDP-a, što će uglavnom biti rezultat većih priljeva iz EU fondova i povećane potražnje iz inozemstva.