Navala na kredite kojoj posljednjih dana svjedočimo zapravo nas uopće ne treba čuditi s obzirom na sasvim jasan datum prelaska na euro. Glavni razlog iz kojeg su se građani pomamili za kreditima i sada brže-bolje podižu što god stignu svakako je strah od neizvjesnosti koji nas u budućnosti čeka. Na jesen, zna se, nastupaju novi uvjeti za kredite. Očekivani rast kamata i postrožavanje uvjeta za dobivanje kredita različitih vrsta nagnalo je građane da dobro razmisle isplati li se više čekati novu godinu ili bi kredit ipak trebali podići što je prije moguće. Dakako, cijene energenata, hrane i sve druge robe nezaustavljivo rastu, a kupovna moć građana svakim danom opada. U ovako teškim uvjetima u kojima su krediti s promjenjivim stopama vezani uz euribor već su poskupjeli, ne čudi da svi žele kreditima platiti nešto što su odgađali godinama.
Očekivano je i poskupljenje novih kredita, neovisno o tome je li im kamata fiksna ili promjenjiva. HNB je već najavio kako će se postrožiti i uvjeti kredita koji su u posljednje vrijeme bili nešto blaži. Inače je riječ bila o omjeru rate i mjesečne plaće, visini potrebnog učešća ako je riječ o dugoročnim stambenim kreditima, omjeru vrijednosti nekretnine i kredita koji se dobije itd, prema Novom listu.
APN je dodatno povećao cijene nekretnina i omogućio da kredit uz subvenciju mogu dobiti i građani čiji prihodi samostalno ne bi bili dostatni za pokrivanje rate. Građani se pojačano zadužuju i u dijelu gotovinskih, a naravno i stambenih kredita, koje je opet pokrenuo APN jer su svjesni da će kamate rasti, a možda i zato što im redovni prihodi više ne pokrivaju ono što su nekada pokrivali s lakoćom. U porastu je i rizik za takve stambene kredite koje su do sada građani smatrali jednima od najsigurnijih. Inflacija pogađa i kamate pa se isplati investirati. Rastu i korporativni krediti poduzećima, i to i za investicije i za obrtna sredstva.
Smanjena kupovna moć jedan je od razloga sve veće potražnje kredita različitih vrsta.
Prema posljednjim pokazateljima HNB-a za svibanj, “ukupni plasmani monetarnih institucija nefinancijskim poduzećima nastavili su snažan rast započet u veljači, a rast plasmana sektoru stanovništva povećao se uglavnom pod utjecajem novoga kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita.”
“Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u svibnju za 3,7 milijardi kuna pri čemu se njihova godišnja stopa rasta ubrzala sa 6,5 posto u travnju na 7,4 posto. Pritom su već četvrti mjesec zaredom snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima (2,1 milijardu kuna). Pritom se godišnji rast kredita tom sektoru ubrzao s 9,4 posto u travnju na 11,6 posto u svibnju.”
Saznajte koliki iznos kredita možete dobiti na svoju plaću!
© Copyright 2010 – 2023 Hoću kredit. All rights reserved.
Internetske stranice HOĆU KREDIT koriste kolačiće kako bi osigurale što bolje korisničko iskustvo. Za korištenje i nastavak pregleda kliknite na gumb “SLAŽEM SE”. Informacije o kolačićima možete pročitati na Informacije o kolačićima.
