Hrvatska udruga banaka donosi analize ključnih gospodarskih trendova

Najnovije izdanje publikacije 2/2023 koju je objavila Hrvatska udruga banaka donosi analize ključnih gospodarskih trendova. Sve to iz perspektive vodećih ekonomista najvećih banaka. Prema njihovim prognozama, službeni podaci za 2023. godinu, koji će biti dostupni početkom 2024., ukazuju na očekivani rast realnog BDP-a od 2,3 %, s varijacijom između 2,1 i 2,4 %. To je blago ispod prognoza drugih institucija poput Europske komisije i Hrvatske narodne banke.

Važne komponente ovogodišnjeg rasta uključuju realnu osobnu potrošnju (2,4 %) i investicije (3,8 %), iako je predviđeni rast investicija nešto manji u odnosu na prethodna očekivanja. Ključna promjena u odnosu na ranije prognoze odnosi se na smanjenje realnog izvoza za 1,7 %, posljedica usporavanja inozemne potražnje. Očekuje se i pad realnog uvoza za 3,8 %, zadržavajući pozitivan doprinos neto izvoza BDP-u.

Središnja uloga u rastu ove godine pripada osobnoj potrošnji, potaknutoj povećanjem realnih osobnih dohodaka usprkos visokoj prosječnoj inflaciji od 8,1 %. Dvoznamenkasti rast plaća (13,1 %), uz smanjenje stope nezaposlenosti na 6,4 posto, osigurava brz oporavak realne osobne potrošnje, uz niski fiskalni deficit (-0,5 %) i pad omjera javnog duga na očekivanih 62,3 % do kraja 2023.

Hrvatska udruga banaka donosi analize ključnih gospodarskih trendova

Za iduću godinu, prognoze su usklađene s očekivanim rastom od 2,5 %, identičnim Europskoj komisiji, ali nižim od HNB-ovih 3 %.

Za iduću godinu, prognoze su usklađene s očekivanim rastom od 2,5 %, identičnim Europskoj komisiji, ali nižim od HNB-ovih 3 %. Ipak, među ekonomistima postoje značajne razlike u strukturi doprinosa pojedinih komponenti BDP-a. Predviđa se ubrzanje rasta osobne potrošnje (3,1 % u 2024. naspram 2,4 posto u 2023.) zbog usporavanja inflacije, dok se očekuje sporiji rast investicija (2,2 % u 2024. naspram 3,8 % u 2023.). Razlike su najizraženije kod prognoza za investicije, gdje optimisti vide oporavak privatnih investicija, dok pesimisti predviđaju stagnaciju zbog smanjenja EU sredstava.

Očekuje se postupan oporavak izvoza (3,4 %) i uvoza (3,9 %) roba i usluga, potaknut blagim oporavkom u srednjoj Europi, s padom stope nezaposlenosti na 6,2 %. U skladu s vladinim planovima, predviđa se produbljivanje deficita do oko 2 % BDP-a, zadržavajući omjer vanjskog duga iznad 60 % (prosjek na kraju 2024. između 59,0 i 61,4 %). Unatoč nižoj inflaciji za 2024. (očekivano 3,6 %), glavni ekonomisti vjeruju da će snažna domaća potražnja održati inflaciju u Hrvatskoj na malo višoj razini od prosjeka europodručja.